Rad u mirovini 2026.: možete li raditi i zadržati mirovinu?

1. Možete li raditi i zadržati cijelu mirovinu?

Za mnoge umirovljenike upravo je rad do polovice punog radnog vremena najjednostavniji scenarij. Ako pripadate jednoj od navedenih kategorija i zaposlite se do polovice punog radnog vremena, isplata mirovine se ne obustavlja.

Ne morate birati: mirovina ili plaća. Možete imati punu mirovinu + plaću za rad.

Za Mariju to u ovom primjeru znači 2.000 € više ukupnih mjesečnih primanja.

Primanja od rada u ovom su primjeru ilustrativna. Njihova struktura i iznos ovise o konkretnom radnom mjestu i mogu uključivati plaću, neoporezive naknade i druge stavke.

Marija ima 67 godina i prima starosnu mirovinu od 700 €. Ako prihvati posao u modelu zaposlenja koji ispunjava uvjete za nastavak isplate pune mirovine i, primjerice, ostvaruje 2.000 € primanja od rada, njezina mirovina ne zamjenjuje ta primanja - ona dolaze dodatno.

2. Imate 65 ili više godina i želite raditi više?

Od 1. siječnja 2026. mogućnosti su proširene. Korisnici navedenih vrsta mirovina koji su navršili 65 godina mogu raditi dulje od polovice punog radnog vremena, uključujući puno radno vrijeme, uz isplatu 50 % mirovine.

Na prvi pogled „50 % mirovine“ može zvučati kao veliki gubitak. Zato je korisnije pogledati cijelu mjesečnu sliku.

Iako Ivan prima 450 € manje mirovine, u ovom primjeru ukupno ima 1.700 € više mjesečnih primanja.

Primjer je ilustrativan. Konkretna primanja od rada ovise o radnom mjestu i uvjetima rada, a pravo na 50 % mirovine ovisi o ispunjenju zakonskih uvjeta.

Ivan ima 67 godina i mirovinu od 900 €. Ako se zaposli u većem opsegu uz, primjerice, 2.150 € primanja od rada i ispunjava uvjete za isplatu 50 % mirovine, njegova ukupna mjesečna primanja iznose 2.600 € umjesto 900 €.

3. „Kako 20 sati tjedno ako je riječ o 24-satnoj skrbi?“

To je logično pitanje. Naziv „24-satna skrb“ opisuje model skrbi u kojem je njegovateljica smještena u kućanstvu osobe o kojoj skrbi. Ne znači da je ugovoreno 24 sata aktivnog rada dnevno.

Radno vrijeme, odmori i opseg zaposlenja uređuju se ugovorom i važećim propisima. Za kombiniranje rada i mirovine važno je u kojem je opsegu osoba zaposlena i osigurana.

4. Vrijedi li isto ako preko ELAN-a radite u Njemačkoj?

Da, ako ste zaposleni kod hrvatskog poslodavca i upućeni na rad u Njemačku uz potvrdu A1, tijekom upućivanja ostajete obuhvaćeni hrvatskim sustavom socijalnog osiguranja, pod uvjetima koji vrijede za upućene radnike.

Za Vaš mirovinski status zato su i dalje važne hrvatske evidencije osiguranja, vrsta mirovine, dob i ugovoreni opseg zaposlenja.

Kod izaslanih radnika postoji još jedna posebnost: prema pravilima o doprinosima, osnovica za obračun doprinosa utvrđuje se na uvećanoj osnovici - za izaslane radnike odgovarajuća hrvatska osnovica uvećava se za 20 %.

5. Može li ponovni rad povećati Vašu buduću mirovinu?

Ponovni rad nakon umirovljenja ne donosi samo dodatnu plaću danas. Ponovnim zaposlenjem ostvarujete novi staž osiguranja.

Korisnik starosne, prijevremene starosne ili starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji nakon umirovljenja ostvari najmanje jednu novu godinu staža osiguranja može, ako ispunjava zakonske uvjete, zatražiti ponovno određivanje mirovine.

Ako nakon umirovljenja radite do polovice punog radnog vremena, za jednu novu godinu staža osiguranja potrebne su dvije godine takvog rada.

Kod ponovnog određivanja HZMO ne dodaje jednostavno jednu godinu na postojeći iznos. Ponovno se uzimaju u obzir ukupni staž, osnovice i drugi elementi izračuna. Zato ne obećavamo određeni iznos povećanja - ali novi staž nije izgubljen i može utjecati na budući iznos mirovine.

6. Nedostaje Vam jedna, dvije ili tri godine staža za pravo na mirovinu?

Ovo može biti posebno važno ženama koje su dosegle dob za starosnu mirovinu, ali nemaju dovoljno priznatih godina mirovinskog staža.

Za ženu u 2026. godini uvjet za starosnu mirovinu je 64 godine života i najmanje 15 godina mirovinskog staža.

Ako ima samo 13 godina staža, još nema pravo na starosnu mirovinu samo zato što je navršila potrebnu dob. Međutim, za samo ispunjenje uvjeta potrebnog staža zakon rad s nepunim radnim vremenom u određenim slučajevima tretira kao rad s punim radnim vremenom.

Praktično: ako Vam nedostaje nekoliko godina staža, daljnji rad može Vam pomoći da uopće ispunite uvjet za vlastitu starosnu mirovinu.

U takvoj situaciji prije odluke treba provjeriti koliko je staža stvarno evidentirano u HZMO-u i kako će se dodatno razdoblje rada računati u Vašem konkretnom slučaju.

7. Morate li sami rješavati prijavu i HZMO?

Ne morate sami rješavati prijavu zaposlenja. Ako se zaposlite kod ELAN-a, ELAN provodi potrebne prijave povezane sa zaposlenjem i, kod rada u inozemstvu, dokumentaciju povezanu s upućivanjem i A1.

Ako je za određeno pravo potreban poseban zahtjev prema HZMO-u - primjerice zahtjev za mirovinu ili kasnije ponovno određivanje mirovine - objasnit ćemo Vam što je potrebno i pomoći u pripremi postupka. O samom pravu i iznosu mirovine odlučuje HZMO.

8. Kada treba posebno provjeriti situaciju?

Nisu sve mirovine iste. Kod invalidskih mirovina pravila ovise o vrsti gubitka radne sposobnosti i opsegu rada. Posebna pravila mogu vrijediti i kod obiteljske mirovine povezane s gubitkom radne sposobnosti te kod drugih posebnih propisa.

Ako ste mlađi od 65 godina, već primate mirovinu i želite raditi dulje od polovice punog radnog vremena, utjecaj na isplatu mirovine također treba provjeriti prije prihvaćanja posla.

U tim slučajevima nemojte sami zaključivati prema primjerima Marije ili Ivana - prvo provjerite svoj konkretan status.

Brzi pregled: što rad u mirovini može značiti za Vas?